• JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    ZA BUDUĆNOST GRADA
  • JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    ZA LEPŠI IZGLED NAŠE OPŠTINE
  • JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    ČISTE ZELENE POVRŠINE
  • JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    ZA BLISTAVOST TRGOVA I ULICA
  • JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    JKP "LIM" PRIJEPOLJE

    UREDJENJE KEJA

UPRAVLJANJE VODAMA I OTPADOM

* Skupljanje, prečišćavanje i distribucia vode.
* Uklanjanje otpadnih voda.
* Snabdevanje parom i klimatizacija.
* Sakupljanje otpada koji nije opasan.
* Tretman i odlaganje otpada koji nije opasan.
* Ponovna upotreba razvrstanih materijala.
* Sanacija, rekultivacija i druge usluge u oblasti upravljanja otpadom.

Izgradnja i sanacija

* Postavljanje električnih instalacija.
* Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema
* Sanacija, rekultivacija i druge usluge u oblasti upravljanja otpadom.
* Rušenje objekata

OSTALE DELATNOSTI

* Trgovina na veliko ostalim poluproizvodima.
* Trgovina na veliko otpacima i ostacima.
* Drumski prevoz tereta.
* Upravljanje ekonomskim subjektom.
* Usluge ostalog čišćenja.
* Usluge uređenja i održavanje okoline.
* Pogrebne i srodne delatnosti.
Javne nabavke
Pogledajte tekuće javne nabavke JKP Lim Prijepolje
Obaveštenja
Pogledajte obaveštenja JKP Lim Prijepolje

 

JKP Strategija

Sistem daljinskog grejanja
U opštini ne postoji gasovod,dok je centralnim etažnim grejanjem pokriveno 2.594 stambena ob...
24h Dežurna služba
Pojedini radovi hitnih intervencija (pucanje cevi, zagušenje kanalizacije, zaglavljivanje u l...

Pogledajte novosti !

Projekti

Projekti (43)

1

 

У оквиру инвестиционог улагања набављена је и крајем прошле године изузетно ефикасно монтирана нова опрема вредна 14 милиона динара. Тиме је рад у поступку пречишћавања воде до нивоа за пиће ефикаснији и квалитетнији.

„Топли вал“ је протутњао, па је с почетка фебруара отопио сав снег који је обилно падао ове зиме. Тако су временске прилике омогућиле да и реализујемо планирану посету Постројењу за прераду воде на Сељашници како би на лицу места добили слику онога што је крајем прошле године урађено и што је заслужило све похвале јер је реч о највећем улагању у опрему после више деценија. Поред директора ЈКП“Лим“ Ениса Мемишаховића, наше саговорнице биле су дипл.инжењер хемије Дана Љујић која непосредно руководи овом радном јединицом и дипл. грађевински инжењер Даница Цвијовић, која је руководилац пријепољског водовода.

-Постројење је добило део опреме 1971.односно 1972.године. Радни флуид за покретање филтера било је уље (хидраулика), а 1989.године прешло се на пнеуматику. Већи део опреме, рачунајући пумпе за прање, дуваљке за ваздух и компресоре били су баш из те 1972.године. То је опрема која се до прошле године користила за прање филтера у технологији прераде воде, прича Дана Љујић.

 

2

У оквиру инвестиционог улагања реализован је пројекат замене ове опреме, односно затварача у цевној галерији и пнеуматских разводника. Уложено је 14 милиона динара. Шта се добило? О томе говоре детаљно Дана Љујић и Даница Цвијовић као две особе у које су „упрте очи“ кад је реч о водоводу, односно квалитету воде и квалитету снабдевања водом корисника градског водовода.

-Добили смо да рад у поступку пречишћавања воде до нивоа за пиће буде ефикаснији и квалитетнији. Постојећа опрема, због дуготрајности коришћења и учесталог рада због мутноће за време великих падавина или топљења снега, била је већ непоуздана. Због тога је у екстремним ситуацијама до потрошача стизала бактериолошки исправна вода за пиће али са мутноћом изнад дозвољене, кажу Дана и Даница.

-Замена опреме заиста омогућава лакше праћење рада на постројењу као и контролу воде. Ово је био прави или да кажемо задњи моменат јер се тек демонтажом видело у каквом је стању стара опрема. Она је готово музејски примерак и више не постоји на постројењима, каже Дана Љујић.

3

-Ми идемо даље кад је реч о реализацији пројекта инвестиционог одржавања, каже Даница Цвијовић и најављује улагања која укључују ревитализацију саме зграде али и она која ће дорадити технолошку линију. За то је потребно урадити елеборат о зонама заштитете санитарног изворишта и у поступку је прибављање решења. Наравно, пројекат ће рећи и колико ће бити потребно уложити средстава јер је то инвестиција која се креће око 30 милиона динара.

Замолили смо Даницу Цвијовић да нам, као руководилац водовода, да једну свеобухватну слику стања градског водовода у овом тренутку.

-Потребан нам је додатни резервоарски простор. Постојећи су недовољни за дневно подмиривање потреба. Такоће нам је важна реконструкција постојеће магистралне и секундарне мреже. Но, наш водовод, могли би рећи да је технолошки на завидном нивоу и неки слични градови из окружења не могу се ни поредити. Имамо и доста добру воду по хемијским параметрима. Наравно, има проблема, недостаје нам бољи возни парк али успевамо уз велики ангажман запослених да урадимо много тога, каже Даница Цвијовић и истиче извођача радова „Јединство“ из Севојна који су посао око замене опреме обавили на заиста врхунском нивоу, уз пуно разумевање ситуације и жељу да помогну колико је могуће. Наиме, замена опреме била је, како каже Даница, права „партија шаха“ јер је постројење сво време радило.

И док слушам све детаље везане за Постројење за пречишћавање воде, односно начин испоруке воде, тешкоће, неопходност да се буде стално „приправан“ и одговоран, размишљам да се у Пријепољу о једном од најважнијих објеката уопште за живот грађана брину-жене. Баш, чини ми се, нетипично за ову област. Директор Енис Мемишаховић потврђује моје запажање.

-У праву сте, то је баш ретко да жена руководи водоводом. Могло би се рећи да пријепољски водовод лежи на четири жене. На самом постројењу је 5 радника, а укупно у целом систему везаном за градски водовод су 22 запослена, каже Мемишаховић који наглашава да смо заиста имали много среће јер се показало да је опрема замењена у правом или последњем тренутку. Било је питање дана када ће бити ван функције. Оно што је трајало пола века, без да су грађани имали већих проблема, замењено је тихо и стручно, а нова опрема омогућава максималну сигурност.

 

Izvor "List Polimlje"

Kroz projekat “Poboljšanje kvaliteta života građana kroz izgradnju vodovodne infrastrukture” vredan oko 21 milion dinara, finansiran iz sredstava Evropske unije, završena je izgradnja vodovoda Luke, faza II.

To je poslednja deonica primarne vodovodne mreže u Lukama, kojim je urađeno 880 metara primarnog vodovoda, od Osnovne škole “Sveti Sava” do izlaska iz naselja Luke.

Izgradnja ovog vodovoda će znatno doprineti poboljšanju kvaliteta života građana opštine Prijepolje.

U ovoj godini biće investirano preko 50 miliona dinara u poboljšanje kvaliteta vodosnabdevanja. Vodovod u Lukama biće zvanično pušten u rad narednog meseca. Dugovanja JKP“Lim“ značajno smanjena ali preduzeću još dosta duguju i građani i privreda. Grejanje na biomasu budućnost ali brzina realizacije zavisi od države kao i rešenje problema deponije.

Na martovskoj sednici Skupštine opštine odbornici su usvojili program rada sa finansijskim planom JKP“Lim“ za 2018.godinu ali su, takođe, imali priliku da se upoznaju i sa stanjem u ovom jedinom javnom preduzeću čiji je osnivač opština Prijepolje i to na osnovu iscrpnih podataka o poslovanju u poslednjem kvartalu 2017.godine. Direktoru Enisu Memišahoviću upućeno je niz pohvala zbog vidljivih pomaka u smanjivanju gubitaka JKP“Lim“ i angažovanju na konsolidaciji preduzeća. Ono što je, svako, veoma značajno su ulaganja koja su planirana u ovoj godini. Naš razgovor smo i započeli sa investicijama vezanim za vodosnabdevanje jer je to osnovna delatnost JKP“Lim“.

-Ove godine biće dosta investirano u poboljšanje kvaliteta vodosnabdevanja. Biće uložena sredstva u Fabriku vode na Seljašnici, osposobljavanje rezervoara Jezdovića Kosa, završava se druga faza vodovoda u Lukama, u planu je izgradnja rezervoara na Pušini, kao i radovi na vodovodu Mioska. Ukupna vrednost investicija je oko 50 miliona dinara i sve je već u fazi realizacije, izuzev rezervoara na Pušini za koji očekujemo sredstva. Projekat je urađen ali je potrebno obezbediti oko 35 miliona dinara.

Da krenemo najpre od Fabruike vode na Seljašnici. Šta se radi?

-Rekonstruišemo cevnu galeriju, što je prvi put od izgradnje postrojenja. To je srce sistema Fabrike za proizvodnju vode, a vrednost radova je 14 miliona dinara koje smo obezbedili preko Kancelarije za javna ulaganja, a izvođač je „Jedinstvo“ iz Užica.

O rezervoaru na Jezdovića Kosi već dugo se ništa ne govori. Svojevremeno je spominjan kao jedan od najznačajnijih objekata u sistemu gradskog vodovoda. Šta se dogodilo?

-Ovaj rezervoar godinama nije uopšte u funkciji. Neophodno je da se promeni 400 metara cevovoda koji je u lošem stanju kako bi voda stigla do rezervoara. Kad se stavi u funkciju biće značajna akumulacija jer mu je kapacitet 2000 kubika. Radovi će početi ovih dana, a vrednost je 7,7 miliona dinara.

Kada će vodovod u Lukama biti pušten?

-Radovi u okviru druge faze su pri kraju, mi smo završili preostali deo prve faze i u maju se može očekivati puštanje u rad ovog vodovoda u koji je uloženo ukupno oko 50 miliona dinara.

Spomenuli ste rezervoar na Pušini. Kako obezbediti sredstva?

-To je takođe veoma važan objekat u sistemu vodosnabdevanja jer je reč o akumulaciji čiji je kapacitet 600 kubika vode. To bi bilo veoma značajno za vodovod u Lukama. Mi ćemo aplicirati gde god je to moguće kako bi obezbedili sredstva.

Na sednici Skupštine opštine spomenuli ste i probleme sa kanalizacijom koja se ređe spominje. Kakvo je stanje na ovoj mreži?

-Trebalo bi razmišljati u pravcu izgradnje Fabrike za prečišćavanje otpadnih voda. To je ogromna investicija ali bi verovatno moralo da se počne sa faznim ulaganjem. Idejni projekat postoji, određena je lokacija na reci Ljupči ali se dalje nije odmaklo. Ako bih jednom rečenicom ocenio stanje kanalizacione mreže onda bih rekao da ono nije dobro. Mreža je dotrajala, dosta toga nije završeno na vreme i posledice stižu sa uvećanjem broja korisnika. Mi ne gazdujemo kanalizacijama u Brodarevu, Velikoj Župi i Zalugu ali otklanjamo sve kvarove čim građani pozovu. U toku je popis svih korisnika kako bi našli model da preuzmemo ove kanalizacije i naplaćujemo uslugu. Veliki problem su kolektori koji idu direktno u reke ali to je generalni problem u Srbiji koji će morati da se rešava na državnom nivou, baš kao i deponije jer mnogo toga zavisi upravo od države.

Kad spomenuste deponiju, da li ima ikakvih pomaka u dobijanju saglasnosti za transfer stanicu jer je očigledno da brdo smeća u Stanjevinama nastavlja da raste?

1

-Mi i dalje odlažemo smeće u Stanjevinama. Ili da kažem slikovitije: mi „trpamo“ tamo smeće .Moja ideja je da na kraći rok ublažimo problem odvoženjem smeća na zajedničku deponiju Priboja i Nove Varoši jer smo svojevremeno i mi ulagali u pripremu ove lokacije, ali još nema odgovora. Slao sam dopise opštini o trenutnom stanju ali nema pomaka.Opština je u kontaktu sa nadležnim ministarstvom ali nemam informaciju dokle se stiglo sa predlogom da se u Strugovima gradi transfer stanica. Istina je da smo od toga dosta očekivali jer je dobar deo sredstava obezbeđen.

Ako ne stigne odgovor sa nivoa države, da li će propasti sredstva koja je za ove namene opredelila Vlada Slovenije svojim budžetom za 2018.godinu?

-Moglo bi se tako reći ukoliko se ne nađe lokacija jer su ta sredstva od oko 800.000 evra predviđena u budžetuVlade Slovenije za 2018. odnosno izgradnja transfer stanice bi trebalo da se realizuje u 2018.godini uz pomoć tih sredstava.

Grejna sezona se završava. Ova usluga je još jedna „bolna“ tačka JKP“Lim“.

-Završili smo sa nabavkom energenata i svodimo upravo stanje. Zima jeste bila blaga ali to nije umanjilo problem, niti je umanjilo potrošnju energenata. Nabavljeno je 750 tona mazuta, jer smo „peglali“ dug prema Gimnaziji. Naime, pošto je prethodnih godina JKP“Lim“ bilo u lošoj situaciji, a ova kotlarnica je zajednička, Gimnazija je nabavljala više energenata, pa smo ove godine vratili i taj dug. Potpisali smo sa Direkcijom za robne rezerve da do 2020.godine vratimo sve količine mazuta(280 tona) koje su nam posuđene. Obaveze su još uvek velike za mazut i za ovu sezonu jer se uvek dug prenosio iz prethodne. Sad je taj dug za mazut oko 40 miliona dinara.

Grejanje veoma opterećuje JKP“Lim“ već više od jedne decenije. Prijepolje je među deset opština sa kojima je nadležno ministarstvo potpisalo sporazu o finansiranju izgradnje kotlarnica na biomasu uz nemačku banku kao partnera. Grad bi trebalo u dogledno vreme da pređe sa skupog grejanja na mazuit na grejanje na biomasu koje je zbog dobrih resursa, za nas daleko jeftinije. Dokle se stiglo?

-Grejanje na biomasu je budućnost jer raspolažemo sa tim gorivom, ima ga dovoljno i to će omogućiti da ceo grad bude obuhvaćem sistemom daljinskog grejanja. Suština je da novac ostaje u ovoj opštini za energente, jer je do sada za mazut odlazilo oko 40 miliona dinara, dosta lokalne radne snage može se uključiti u dopremanje biomase. Postoji predstudija za jednu kotlarnicu kod Gimnazije,a drugu bi uključili na Stadionu. Ali i ovo ulaganje i brzina realizacije zavise od države jer ona vodi proceduru baš kao i kod deponija. Potreban nam je glavni projekat koji će pokazati visinu ulaganja.

 

2

Vratili ste se sa studijskih putovanja po Češkoj i Belorusiji. Oba su vezana upravo za upoznavanje sa sistemom grejanja na biomasu. Kakva su saznanja?

-Bio sam u delagaciji opština i toplana koje su obišle Češku, odnosno grad Trebič. U Belorusiji smo predsednik opštine Zindović i ja dobili poziv da budemo deo delegacije koja je obišla gradove Orša i Minsk. Upoznali su nas sa postrojenjima koja su na biomasu, različite snage i vrste čija je vrednost od 2 do 20 miliona dinara. Radi se o inovativnim rešenjima ali prilagođenim uslovima opština koje su nerazvijene. Mogućnosti su velike, koriste se različiti energenti, a kod nas je to drvna sečka i to je u ovom trenutku energent koji je 4 puta jeftiniji od mazita. Svakako je to veoma važno za ovaj grad ali o rokovima nisam kompetentan da govorim.

Da se vratimo svakodnevici. Kako je sada stanje sa dugovanjima?

-Dugovanja smo znatno smanjili. Naše obaveze trenutno su ukupno oko 40 miliona dinara za mazut, a prema ostalim dobavljačima kreću se ispod 10 miliona dinara. Sa naplatom i dalje ima ozbiljnih problema ali nalazimo sve zakonske mogućnosti da to poboljšamo. Dugovanja prema nama su 220 miliona dinara. Od toga 115 miliona su dugovanja preduzeća koja su u stečaju ili više ne rade i to je teško naplativo. Privreda i građani duguju oko 90 miliona dinara, a 15 mliona je u sudskom postupku. Najveći problem nam je i dalje dotrajala oprema i mehanizacija i odliv zaposlenih zbog penzije ili bolovanja, tako da je broj izvršilaca mali, posebno na osnovnim poslovima, odnosno iznošenju smeća, čišćenju i održavanju vodovoda. Sve je manje majstora u preduzeću, a novo zapošljavanje nije dozvoljeno. Javni radovi donekle ublažavaju ovaj ozbiljan problem.

Imenovani ste za direktora u punom mandatu. Kako vidite JKP“Lim“ za četiri godine?

-Nadam se da posle 2020.godine većina problema neće više biti aktuelna. Mislim da je to realno, posebno kad je reč o lokaciji za deponiju i vodosnabdevanje jer se tu očekuju i najozbiljniji pomaci. Voda je naša osnovna delatnost i za građane najvažnija, to je i razlog postojanja ovog javnog preduzeća. Prošlu godinu je obeležilo puštanje u funkciju vodovodnog postrojenja u Brodarevu, ovu svakako vodovod za Luke, a idemo u pravcu proširenja mreže da bi što više ljudi imalo kvalitetnu vodu sa gradskog vodovoda. Mislim da ćemo ući i u ozbiljnu fazu izgradnje toplane na biomasu ali isto tako mislim da grejanje treba odvojiti iz ovog preduzeća jer ugrožava osnovnu delatnost. Jedini način da ove dve delatnosti, značajne za građane, funkcionišu kvalitetno je da budu odvojene, uz mogućnost formiranja novog javnog preduzeća.To su, uostalom oblasti koje su u direktnoj ingerenciji lokalnih samouprava.

 

Izvor: List "Polimlje"

Jučerašnje celodnevno isključivanje potrošača sa gradskog vodovoda JKP“Lim“ je višestruko iskoristilo.

 

Svakako su najznačajniji radovi bili na privremenom rešenju vodovodne mreže dok traje sanacija mosta u Šarampovu. Polietilenskim cevima urađen je prelaz preko mosta na improvizovanoj platformi. To znači da neće biti problema sa snabdevanjem grada vodom tok traju radovi na rekonstrukciji mosta. Sanacijom mosta, kako navodi direktor JKP“Lim“ Enis Memišahović, trajno će biti rešen problem, već su postavljene šahte sa desne strane, tako da će Prijepolje dobiti još jedan kvalitetan deo vodovodne mreže.

 

Izvor: List "Polimlje"

 

Međunarodni dan žena ili, kolokvijalno, 8. mart (Osmi mart), dan je posvećen ženama i slavi se svake godine 8. marta. Ovaj dan je nastao kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.

2

Kako je to već odavno postala tradicija, u Javnom komunalnom preduzeću "Lim" iz Prijepolja i ove godine je obežen 8. mart - Dan žena. Na prigodnom koktelu u kojem su prisustvovale pripadnice lepšeg pola koje su nekada radile u ovom preduzeću kao i one koje sada rade u preduzeću, direktor Enis Memišahović je čestitao praznik prisutnim damama uz podelu skromnih poklona.

3

 

    

eu

 

 

     Kroz projekat “Poboljšanje kvaliteta života građana kroz izgradnju vodovodne infrastrukture” vredan oko 21 milion dinara koji finansira Evropska unija, počela je izgradnja vodovoda "Luke", faza II.

 

     Nadzorni organ i izvodjač radova su krenuli sa radovima na dovršetku preostalog dela vodovoda u Lukama, koji će trajati osam nedelja.

 

     To je poslednja deonica primarne vodovodne mreže u Lukama, kojim će se dobiti 880 metara primarnog voda, od Osnovne škole “Sveti Sava” do izlaska iz naselja Luke.

 

     Ugovorom koji teče od 13.02.2018.godine predvidjeno je da radovi traju ukupno osam nedelja, odnosno dva meseca.

Radovi su povereni “CMC grupi” iz Beograda a nadzorni organ je “IB Inžinjering” iz Nove Varoši.

Tokom nastavka radova vodosnabdevanje ovog i okolnih naselja će biti uobičajeno.

Gledajući prošlu grejnu sezonu rentabilnost poslovanja obezbedilo bi povećanje cena grejanja od 30 odsto. Znajući standard i mogućnosti korisnika, Opštinsko veće je predložilo minimalno, a to je 12,5 odsto. Odluku će doneti Skupština opštine, a do tada se primenjuju prošlogodišnje cene. Grejanje grada na biomasu jedan od najznačajnijih energetskih projekata u Srbiji koji finansira Nemačka razvojna banka, a među samo 10 opština je i prijepoljska. Realizacija se očekuje tokom naredne tri godine.

A

Predsednici deset opština i predstavnici komunalnih preduzeća i Vlade Srbije, na poziv vlasnika austrijskih fabrika „Herz“ i „Binder“ , posetili su ove firme koje se bave proizvodnjom kotlova na biomasu, kako bi se upoznali sa mogućnostima i kapacitetima koji će biti iskorišteni prilikom izrade i realizacije projekta prelaska ovih opština na nov način grejanja koji finansira Nemačka razvojna banka.

Prema rečima v.d.direktora JKP “Lim“ Enisa Memišahovića, iskustva su pozitivna ali glavnu reč u ovom poslu vodi Vlada Srbije koja je imenovala komisiju koja će izraditi projekat tokom 2018.godine. To znači, u našem konkretno slučaju, da bi bile sagrađene dve kotlarnice, jedna pored Gimnazije, a druga na Brijegu, kako bi grad mogao koristiti toplotnu energiju obezbeđenu pomoću drvne mase. Realizacija ovog energetskog programa predviđena je tokom tri godine.

Do tada, međutim, pitanje organizovanja grejanja se mora rešavati na već standardan način, a on je i ove godine bio propraćen nizom problema. Jedan od njih je, svakako, što je tek u septembru doneta odluka da se i ove sezone usluga grejanja ponovo poveri JKP “Lim. Tako je preduzeće imalo i malo vremena ali i malo sredstava da se pozabavi osnovnim remontom kotlarnica kako bi na vreme počela grejna sezona. Do sada je, prema rečima Memišahovića, uloženo oko milion i po dinara, ali se i dalje, u „hodu“ rešavaju svi problemi koji nastaju u sistemima koji su već odavno dotrajali.

-Nabavili smo 150 tona mazuta, po ceni od 53 dinara po kilogramu i to će biti dovoljno do kraja ovog meseca. Takođe smo nabavili i ugalj, koji je potreban za kotlarnice za zgradu u kojoj je Gradska apoteka, odnosno za stambeni blok „Pijaca“. Na žalost, na kraju prošle grejne sezone, negde od aprila, kotao u ovoj kotlarnici je van upotrebe, javna nabavka, koju je sprovela opština je završena i očekuje se da bude isporučen nov kotao, čija je vrednost oko 5 miliona dinara. Mi smo već počeli sa demontažom starog kotla i prateće opreme, tako da očekujemo da sve bude u funkciji u najoptimalnijem mogućem vremenu, kaže za „Polimlje“ v.d.direktora Enis Memišahović.

Međutim, kad se dotaknemo cene, onda je to posebna priča jer tu nastaje vrlo ozbiljan problem koji je sam po sebi složen. Tako je već godinama.

Naime, prošla zima bila je veoma hladna i duga, a uz to je išlo i povećanje cene mazuta u sred sezone. Zbog toga je JKP“Lim“ izgubilo na grejanju 10 miliona dinara, što je moralo uticati na funkcionisanje svih ostalih delatnosti ovog javnog preduzeća.

-Gledajući prošlu godinu, kaže Memišahović, rentabilnost poslovanja obezbedilo bi povećanje cena grejanja od 30 odsto. Međutim, svi smo mi svesni kakav je standard korisnika usluga grejanja u ovoj opštini i odlučeno je da to povećanje zaista bude najminimalnije, te je Opštinsko veće predložilo da to bude 12,5 odsto. Naravno, konačnu odluku o povećanju cena donosi Skupština opštine Prijepolje, a do tada se primenjuju prošlogodišnje cene.

Ne treba zaboraviti da su tri kotlarnice u Prijepolju na mazut koji je najskuplji energent i on čini 70 odsto cene grejanja, a najveći broj korisnika usluge grejanja upravo se greje na ovaj energent.

Podsetićemo da je prošlogodišnja cena grejanja stanova po kvadratnom metru iznosila 234,80 dinara ( sa porezom), a škola, obdaništa i privrednih koricnika 293,49 dinara. Ukoliko Skupština opštine prihvati predlog o minimalnom povećanju ove usluge, cena grejanja stambenog prostora iznosila bi 264,14 dinara (sa porezom), odnosno 330,18 dinara za škole, obdaništa i privredne korsnike.

 

Izvor: List "Polimlje"

 

Predsednik opštine Dragoljub Zindović sa saradnicima primio je inženjere iz Slovenije i na radnom dogovoru analizirali sve uslove za postavljanje opreme i nabavku specijalnih vozila za transfer stanicu namenjenu komunalnom otpadu. Lokaciju u Strugovima ocenili kao izvanrednu jer će biti moguća potpuna zaštita okoline

Izvršnog direktora kompanije „Hidroinženiring d.o.o“ sa sedištem u Ljubljani Davora Račiča i inženjera Mihu Kordiša, stručnjaka za projektovanje centara za zbrinjavanje komunalnog otpada, primio je juče predsednik opštine Dragoljub Zindović sa saradnicima kako bi na radnom sastanku precizirali sve detalje vezane za izgradnju transfer stanice za zbrinjavanje komunalnog otpada, pošto je Vlada Republike Slovenije prihvatila projekat i izdvojila 800.000 evra za realizaciju prve faze ove investicije koja bi omogućila rešavanje najvećeg problema prijepoljske opštine, a to je deponovanje smeća i zatvaranje smetlišta u Stanjevinama.

Na sastanku su predočene varijante opreme koja je neophodna za rad transfer stanice gde bi se sakupljeni otpad selektovao i balirao što bi praktično onemogućilo stvaranje deponije, odnosno doprinelo savremenom načinu zbrinjavanja komunalnog otpada. Sastanku su prisustvovali i zamenik predsednika opštine Stanko Kijanović, Edib Kajević, član Opštinskog veća zadužen za investicije i v.d.direktora JKP“Lim“ Enis Memišahović

 

 

Razmatarjući predloge, odabarana je najekonomičnija i najefikasnija varijanta za prijepoljske uslove, a uključeno je i specijalno vozilo koje će konačno omogućiti da se selektovani, odnosno otpad iz kontejnera transportuje na adekvatan način kako se to čini u sredinama koje su već dobrim delom rešile ove akutne komunalne probleme.

Posle radnog dogovora i konsultacija vezanih za dalja postupanja kad je reč o dokumentacija koja je neophodna da bi se odabrao izvođač, a osnovni građevinski radovi počeli, slovenački stručnjaci zajedno sa rukovodstvom prijepoljske lokalne samouprave obišli su još jednom lokaciju u Strugovima.

-Na osnovu mog dugogodišnjeg iskustva kad je reč o projektovanju regionalnih centara za zbrinjavanje otpada i transfer stanica u Sloveniji, gradovima iz regiona ali i šire, mogu reći samo da je ovo izvanredna lokacija i da ja nigde u Sloveniji, gde smo gradili transfer stanice, nisam imao ovako dobre uslove. Mesto je idealno jer nema naselja u neposrednoj blizini, nalazi se pored magistralnog puta, sklonito je vizuelno i ne narušava ambijent, ne ugrožava vodotok, a transfer stanica je takav komunalni objekat koji onemogućava zagađivanje okoline, rekao nam je inženjer Miha Kordiš čije su stručne reference impozantne.

 

U ovom trenutku inženjeri slovenačke kompanije završili su transfer stanicu na Žabljaku, grade postrojenje za prečišćavanje vode na Zlatiboru, a uskoro će i transfer stanicu u Čajetini.

Kako to kaže i projekat, transfer stanica se sastoji od postrojenja koje će biti montirano na opštinskoj parceli u Strugovima, selektovanje otpada se radi mašinski, a sam proces omogućava zapošljavanje jednog broja ljudi, iako je reč o savremenoj tehnologiji. Količina otpada koji ostaje nakon selektovanja i baliranja ispod je 30 odsto od ukupno prikupljenog.

Odobrena sredstva koja su polovina od ukupne vrednosti investicije Vlada Republike Slovenije je je već budžetirala za 2018.godinu kada bi trebalo i da se završi prva faza transfer stanice za komunalni otpad u Prijepolju.

 

 

Izvor: List "Polimlje"

 

 

Pošto je Vlada Republike Slovenije odobrila 800.000 evra za projekat izgradnje transfer stanice za komunalni otpad u Prijepolju, predsednik opštine Dragoljub Zindović i v.d. direkora JKP“Lim“ pozvani su da se upoznaju sa primerima tehnoloških rešenja koji su primenjeni u slovenačkim gradovima kad je reč o sakupljanju i recikliranju otpada i rešavnju problema otpadnih voda u skladu sa evropskim standardima

 

 

 

Službena poseta Sloveniji predsednika opštine Dragoljuba Zindovića i v.d. direktora JKP“Lim“ Enisa Memišahovića usledila je na poziv kompanije „Hidroinženiring d.o.o“ sa sedištem u Ljubljani koja je jedna od najrespektabilnijih kad je reč o izradi i realizaciji projekata vezanih za zaštitu životne sredine.

Predstavnici ove kompanije, koja trenutno radi na realizaciji više projekata na području regiona ali i zemalja istočne Evrope, posetili su Prijepolje krajem prošle godine kako bi procenili situaciju i mogućnosti lokacije u Strugovima i dali mišljenje da li postoje uslovi da se na ovoj opštinskoj parceli izgradi savremena transfer stanica za komunalni otpad i tako počne rešavati jedan od najvećih problema prijepoljske opštine, a to je nedostatak prostora za deponovanje smeća. Na osnovu onog što su videli, slovenački stručnjaci procenili su da je lokacija kvalitetna, da ne bi bila ni na koji način ugrožena okolina, da je blizu puta, što joj daje funkcionalne prednosti, a udaljena od naseljenih mesta i vodotoka. Zahvaljujući toj pozitivnoj proceni i preporuci kompanije koja ima visok rejting i reference u ovoj oblasti, prijepoljska opština je odmah konkurisala za sredstva koja se preko Centra za Međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije dodeljuju za projekte iz oblasti ekologije. Vlada Republike Slovenije je podržala ovaj projekat i odobrila 800.000 evra koje je budžetom predvidela za narednu godinu i koja tokom 2018.godine treba da budu i realizovana. To je gotovo polovina sume koja je neophodna, za izgradnju transfer stanice u prijepoljskoj opštini.

 

 

 

Iskustva Slovenaca su velika kad je reč o rešavnju jednog od najvećih globalnih problema, a to je pitanje komunalnog otpada i otpadnih voda, kako bi se zaštitila životna sredina, a realizacija impresivna kad je reč o nekim rešenjima koja se mogu videti u slovenačkim mestima. Direktor kompanije „Hidroinženiring“ inženjer Boris Savnik sa saradnicima organizovao je posetu Sloven Gradecu i Hrastniku gde se nalaze transfer stanice, odnosno centri sa odlaganje i preradu otpada što će doprineti da se odaberu najefikasnija rešenja za našu opštinu.

Zahvaljujući interesovanju predsednika opštine Prijepolje Dragoljuba Zindovića i ljubaznosti čelnih ljudi slovenačke kompanije, omogućen je i susret sa vrhunskim poznavaocem ove oblasti gospodinom Valterom Nemecom koji je preneo svoja znanja vezana za najfunkcionalnija rešenja, tenološki isplativa, uz adekvatnu primenu selektovanja otpada.

 

 

 

Na sastanku predsednika opštine Dragoljuba Zindovića i v.d. Enisa Memišahovića sa direktorom Centra sa Međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR) Gašper Ježom i rukovodstvom i inženjerima kompanije „ Hidroinženiring d.o.o“ sagledane su realne potrebe Prijepolja, najneophodniji tehnološki sistem koji bi funkcionisao u okviru transfer stanice što bi doprinelo realizaciji prve faze već tokom naredne godine. Slovenački tim je izrazio spremnost da pomogne u svakom segmentu da se na najjeftiniji i najfunkcionalniji način dođe do optimalnog rešenja i ispune svi standardi jer bi slovenački stručnjaci učestvovali u nadzoru svake faze i opreme koja mora pratiti evropske tehnološke standarde. Spremnost da se pomogne, uz izuzetnu transparentnost i razmatranje svakog detalja, učinili su ovaj susret korisnim i konkretnim.

 

4

 

-Smatram da su naše šanse da realizujemo projekat izgradnje transfer stanice na lokaciji u Strugovima zaista objektivne i posle svih ovih konkretnih saznanja na terenu i pomoći kroz primere i iskustvo koje imaju partneri iz Slovenije, mi se kao opština, odnosno najodgovorniji u našoj lokalnoj samoupravi moramo maksimalno angažovati da sada obezbedimo svu dokumentaciju kako bi ovaj komunalni objekat bio izgrađen po svim propisima, kazao je predsednik opštine Dragoljub Zindović. On je, takođe naglasio da očekuje da novoformirano Ministarstvo za ekologiju Vlade Republike Srbije reagije pozitivno, da se što pre obezbede adekvatne saglasnosti jer su slovenački partneri pokazali veliku želju da pomognu čak i kod obezbeđivanja novih donacija, zahvaljujući svojim kontaktima i referancama u ovoj oblasti što je ohrabrujuće i pruža mogućnost da se nastupi efikasno i da se pitanje svih pitanja u prijepoljskoj opšini počne rešavati već narednih meseci, a Stanjevine postanu samo „ružna uspomena“ za sve nas.

 

Izvor: List "Polimlje"

 

Sa vodozahvata Mrčkovačka reka juče su potekli prvi litri ispravne vode za piće do svih potroćaša u Brodarevu, bez obzira na kojoj se visinskoj koti nalaze njihovi domovi.

Projektom prekogranične saradnje sa vodovodom „Nikšić“ JKP „Lim“ iz Prijepolja dobilo je sredstva u iznosu od 250 hiljada evra namenjenih za vodovode u ovoj opštini. Prema rečima direktora ovog preduzeća Aziza Hadžifejzovića od pomenutih sredstava biće obezbeđeni savremeni vodomeri za merenje protoka vode na svim vodovodima.

Prijava kvarova
Pošalji te prijavu kvarova direktno sa portala. Popunite odgovarajuća polja i neko će vas uskoro kontaktirati.

 

Pratite nas na Facebook-u

Korisni linkovi

opstina

banner1

Najnoviji članci