
Projekti (40)
У оквиру инвестиционог улагања набављена је и крајем прошле године изузетно ефикасно монтирана нова опрема вредна 14 милиона динара. Тиме је рад у поступку пречишћавања воде до нивоа за пиће ефикаснији и квалитетнији.
„Топли вал“ је протутњао, па је с почетка фебруара отопио сав снег који је обилно падао ове зиме. Тако су временске прилике омогућиле да и реализујемо планирану посету Постројењу за прераду воде на Сељашници како би на лицу места добили слику онога што је крајем прошле године урађено и што је заслужило све похвале јер је реч о највећем улагању у опрему после више деценија. Поред директора ЈКП“Лим“ Ениса Мемишаховића, наше саговорнице биле су дипл.инжењер хемије Дана Љујић која непосредно руководи овом радном јединицом и дипл. грађевински инжењер Даница Цвијовић, која је руководилац пријепољског водовода.
-Постројење је добило део опреме 1971.односно 1972.године. Радни флуид за покретање филтера било је уље (хидраулика), а 1989.године прешло се на пнеуматику. Већи део опреме, рачунајући пумпе за прање, дуваљке за ваздух и компресоре били су баш из те 1972.године. То је опрема која се до прошле године користила за прање филтера у технологији прераде воде, прича Дана Љујић.
У оквиру инвестиционог улагања реализован је пројекат замене ове опреме, односно затварача у цевној галерији и пнеуматских разводника. Уложено је 14 милиона динара. Шта се добило? О томе говоре детаљно Дана Љујић и Даница Цвијовић као две особе у које су „упрте очи“ кад је реч о водоводу, односно квалитету воде и квалитету снабдевања водом корисника градског водовода.
-Добили смо да рад у поступку пречишћавања воде до нивоа за пиће буде ефикаснији и квалитетнији. Постојећа опрема, због дуготрајности коришћења и учесталог рада због мутноће за време великих падавина или топљења снега, била је већ непоуздана. Због тога је у екстремним ситуацијама до потрошача стизала бактериолошки исправна вода за пиће али са мутноћом изнад дозвољене, кажу Дана и Даница.
-Замена опреме заиста омогућава лакше праћење рада на постројењу као и контролу воде. Ово је био прави или да кажемо задњи моменат јер се тек демонтажом видело у каквом је стању стара опрема. Она је готово музејски примерак и више не постоји на постројењима, каже Дана Љујић.
-Ми идемо даље кад је реч о реализацији пројекта инвестиционог одржавања, каже Даница Цвијовић и најављује улагања која укључују ревитализацију саме зграде али и она која ће дорадити технолошку линију. За то је потребно урадити елеборат о зонама заштитете санитарног изворишта и у поступку је прибављање решења. Наравно, пројекат ће рећи и колико ће бити потребно уложити средстава јер је то инвестиција која се креће око 30 милиона динара.
Замолили смо Даницу Цвијовић да нам, као руководилац водовода, да једну свеобухватну слику стања градског водовода у овом тренутку.
-Потребан нам је додатни резервоарски простор. Постојећи су недовољни за дневно подмиривање потреба. Такоће нам је важна реконструкција постојеће магистралне и секундарне мреже. Но, наш водовод, могли би рећи да је технолошки на завидном нивоу и неки слични градови из окружења не могу се ни поредити. Имамо и доста добру воду по хемијским параметрима. Наравно, има проблема, недостаје нам бољи возни парк али успевамо уз велики ангажман запослених да урадимо много тога, каже Даница Цвијовић и истиче извођача радова „Јединство“ из Севојна који су посао око замене опреме обавили на заиста врхунском нивоу, уз пуно разумевање ситуације и жељу да помогну колико је могуће. Наиме, замена опреме била је, како каже Даница, права „партија шаха“ јер је постројење сво време радило.
И док слушам све детаље везане за Постројење за пречишћавање воде, односно начин испоруке воде, тешкоће, неопходност да се буде стално „приправан“ и одговоран, размишљам да се у Пријепољу о једном од најважнијих објеката уопште за живот грађана брину-жене. Баш, чини ми се, нетипично за ову област. Директор Енис Мемишаховић потврђује моје запажање.
-У праву сте, то је баш ретко да жена руководи водоводом. Могло би се рећи да пријепољски водовод лежи на четири жене. На самом постројењу је 5 радника, а укупно у целом систему везаном за градски водовод су 22 запослена, каже Мемишаховић који наглашава да смо заиста имали много среће јер се показало да је опрема замењена у правом или последњем тренутку. Било је питање дана када ће бити ван функције. Оно што је трајало пола века, без да су грађани имали већих проблема, замењено је тихо и стручно, а нова опрема омогућава максималну сигурност.
Izvor "List Polimlje"
Prijepolje – Republika Turska je donirala Opštini Prijepolje kamion za odvoženje smeća vredan 75 hiljada evra. Predsedniku opštine Vladimiru Babiću i direktoru Komunalnog preduzeća “Lim” Dževadu Beganoviću ključeve kamiona je, nakon sastanka u opštinskoj upravi, simbolično uručio ambasador Turske u Srbiji Hami Aksoj. Donacija je realizovana posredstvom Turske razvojne agencije – TIKA.
Zahvaljujući pomoći Republike Turske u Prijepolju je tokom minulih nekoliko godina obnovljen vrtić, rekonstruisana škola u Velikoj Župi i Dom kulture, a sada je i Komunalno preduzeće dobilo moderan kamion za odvoženje smeća.
-Kamion je savremen i urađen po najnovijim tehnologijama u oblasti zaštite životne sredine i puno će nam značiti. On će zameniti kamion koji je star više od četiri decenije – kazao je direktor JKP “Lim” Dževad Beganović.
U razgovoru sa ambasadorom predsednik opštine Prijepolje Vladimir Babić je podsetio na dobru saradnje između opštine, ambasade i TIKE, koja je u grad na Limu rezultirala brojnim investicijama.
– TIKA je na našem prostoru prisutna od 2008. godine i ovoj je samo nastavak plodne saradnje.Oni su nam pomogli da renoviramo veliku i malu salu Doma kulture i imali smo još puno donacija sa njihove strane – istakao je predsednik Babić.
Ambasador Turske u Srbiji Hami Aksoj je naveo, da se odnosi dve zemljle nalaze na istorijskom maksimumu, što je rezultiralo spoljno trgovinskom razmenom od 2,5 miliijardi dolara u ovoj godini. On je pružio uveravanja da će Turska nastaviti sa investicijama u razne projekte namenjene građanima Prijepolja i Srbije.
– Mi imamo turski kulturni centar u Novom Pazaru i Tutinu. Danas smo razgovarali sa predsednikom opštine o otvaranju sličnog centra i u Prijepolju. U prošlom periodu puno smo pomagali Prijepolju, a to ćemo nastaviti i dalje da činimo – istakao je ambasador Aksoj.
Nakon sastanka sa opštinskim rukovodstvom i predaje ključeva novog kamiona, ambasador je obišao i Dom kulture u Prijepolju.
Izvor: foto i tekst PP Media
Nakon prošlogodišnjeg potpisivanja ugovora sa ambasadorom Japana u Srbiji Katsumata Takahiko o dobijanju namenskih sredstava za kupovinu specijalizovanog vozila koje je imalo za cilj poboljšanje voznog parka JKP “Lim” u cilju efikasnijeg uklanjanja otpada sa teritorije opštine Prijepolje, vozilo je stiglo i u narednom periodu će biti uključeno u pogon.
Ambasada Japana je u okviru POPOS projekta raspisala konkurs početkom prošle godine i jasno navela za koja se sredstva može aplicirati.
Zbog izuzetne suše, svakodnevno po više puta jedna jedina cisterna JKP „Lim“ odvozi vodu do sela u kojima je nema.
Najugroženiji Babine, Jabuka, Hisardžik, Rasno ali i Dušmanići, pa čak i domaćinstva visoko na Čairu.
Veoma dug sušni period i veoma malo padavina, ovoga leta nisu ugrozili snabdevanje vodom korisnika Gradskog vodovoda, odnosno vodovoda u Brodarevu kojim gazduje JKP „Lim“. Prema rečima v.d. direktora Dževada Beganovića vode na postrojenjima ima dovoljno, nema nikakvih problema, povremeno, posle velikih pljuskova, Mrčkovačka reka bude zamućena, ali to ni jednom nije dovelo u pitanje snabdevanje vodom korisnika, niti kvalitet isporučene vode.
Ono što je karakteristično i ovog leta je neophodnost da se voda doprema cisternama za ona naselja gde je nema dovoljno ni za ljude ali ni za stoku. Svakodnevno već skoro tri meseca jedna jedina cisterna s kojom raspolaže JKP „Lim“ odvozi vodu tamo gde se iskažu potrebe. U ovom trenutku voda se doprema domaćinstvima Babina, Jabuke, Hisardžika, Rasna, Dušmanića ali su tražili cisternu i žitelji viših delova Čaira, prema Ravnima.
Za sada, JKP „Lim“ uspeva da odgovori na sve zahteve i cisterna s vodom stiže do svih koji su je potraživali.
JKP „Lim“ grejnu sezonu završava sa gubitkom od 40 miliona dinara zbog velikog skoka cene mazuta.
Posle završene grejne sezone, JKP „Lim“ će se suočiti sa onim na šta je upozoravalo rukovodstvo još pre zvaničnog početka grejanja.Gubici.Cene nafte i naftnih derivata ali i repropameterijala rastu gotovo na svakodnevnom nivou i to je još jedna realnost sa kojom se suočava jedino javno preduzeće čiji je osnivač ova opština. Pa, ipak, smeće se redovno iznosi, vodosnadbevanje je redovno, svi kvarovi se otklanjaju na vreme, čak se realizuju i neki projekti za koje su obezbeđena sredstva. Teško jeste ali se očigledno snalazi. Za sada. Činjenica jeste i da je pružanje usluge grejanja pod ovim okolnostima postalo veoma složeno, daleko od rentabilnosti. Uslovi su bili veoma nepovoljni za pružanje ove usluge za 600 korisnika, koliko ih ukupno ima na području grada.
-Energenti su poskupeli vrtoglavo, a cena usluge je ostala nepromenjena od 2017. godine. Pred početak grejne sezone kalkulacija je rađena na osnovu cene mazuta koja je bila 57 dinara po kilogramu, a od tada cena je povećavana stalno i došlo se do 123 dinara, danas kada razgovaramo uoči završetka sezone. Mi smo upozoravali javnost i rukovodstvo opštine na posledice neusklađivanja cena usluga sa cenom energenata. Uz to treba dodati da je u međuvremenu porasla i cena minimalnih zarada što je za nas veliki izdatak. Mi smo obezbedili 100 tona mazuta iz Robnih rezervi i moramo do marta naredne godine vratiti tu količinu ali u energentu, kaže v.d. direktor Dževad Beganović.
On se slaže da su cene grejanja visoke za standard u Prijepolju i prosečna primanja građana ali i svi ostali građani plaćaju za svoje grejanje, a drastično su porasle cene ogreva. Pelet je poskupeo 100 posto u odnosu na početak sezone, poskupela su drva i ugalj, struja je poskupela, a industrijska za čak 250 odsto. Ono što još poskupljuje uslugu grejanje je i broj kotlarnica. Da je umesto pet jedna, centralna kotlarnica, barem bi manje radnika opsluživalo tokom grejne sezone, pa bi se smanjili troškovi. Ali, kako sanirati gubitak od 40 miliona dinara?
-Mi se nadamo da će rukovodstvo opštine naći način da nam pokrije deo gubitka, a možemo jedino da se nadamo da ćemo ostatak nekako uspeti da pokrijemo maksimalnim uštedama tamo gde još ima i malo prostora, kako bi nadoknadili nedostajuća sredstva i kako ne bi trpeli radnici ali ni građani kad je reč o svim ostalim vitalnim uslugama koje pružamo svima, a ne samo jednom broju, rekao je za „Polimlje“ Beganović.
Grejna sezona zvanično se završava 15. aprila. Čak i ako budu nešto niže temperature, verovatno neće biti mogućnosti za produženje grejanja jer više mazuta nema.
Izvor: List "Polimlje"
Prema odluci o održavanju i ugovorenim obavezama ovih dana komunalci peru gradske ulice.
Čim su to vremenske prilike dozvolile, počelo je redovno pranje ulica koje su obuhvaćene odlukom na osnovu koje su ugovorene i obaveze i za šta su predviđena budžetska sredstva.
Počelo je sa ulicama Rajka Divca, Izeta Čavića, Valterovom, a nastavlja se danas sa ulicom Sandžačkih brigada i ostalim koje su predviđene.
Ukoliko to uslovi budu dozvoljavali pranje ulica je planirano četiri puta mesečno.
Izvor: List "Polimlje"
Investicija je vredna 1.300.000 dinara a radovi će biti okončani za desetak dana.
Krajem prošle nedelje JKP “Lim” započelo radove na dovršetku izgradnje kanalizacione mreže u naselju Zakut kojim će se rešiti jedan od velikih problema za tridesetak domačinstava. Predviđeno je da se postave cevi u dužini od oko 220 metara, do mesta priključka na glavni kolektor, tako da će za desetak dana Zakut konačno imati kanalizaciju.
“Mada budžetom nismo bili predvideli ovu investiciju obavezali smo se pred građanima da rešimo ovaj ekološki i infrastrukturni problem iz sredstava budžetske rezerve”, kaže Armin Mujezinović član Opštinskog veća zadužen za pitanja urbanizma. Prema njegovim rečima investicija je vredna 1.300.000 dinara. JKP “Lim” je na vreme pripremilo i finansiralo izradu urbanističko tehnička dokumentaciji dok je podizvođač firma “Wolf plus” iz Brodareva.
Izvor: List "Polimlje"

Prijepolje – Predsednik Opštine Prijepolje Vladimir Babić, potpisao je ugovor sa ambasadorom Japana u Srbiji Katsumata Takahiko o dobijanju namenskih sredstava za kupovinu specijalizovanog vozila koje će imati za cilj poboljšanje voznog parka JKP “Lim” u cilju efikasnijeg uklanjanju otpada sa teritorije opštine Prijepolje.
Detalj sa potpisivanja ugovora u ambasadi Japana
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i direktor Komunalnog preduzeća Dževad Beganović i savetnik za Lokalni razvoj i ulaganja Dino Bašović.
Ambasada Japana je u okviru POPOS projekta raspisala konkurs početkom ove godine i jasno navela za koja se sredstva može aplicirati. Zaposleni iz RRA, u okviru Lokalne samouprave, Dragana Varaklić i Dino Bašović su kao projekt koordinatori uspešno podneli projekat koji je odobren i uskoro se očekuje nabavka novog namenskog vozila za potrebe Komunalnog preduzeća.
Ambasador Japana Katsumata Takahiko je izrazio želju da poseti Prijepolja i obiđe prirodne lepote tog kraja.
Izvor: PP Media
Ministarstvo zaštite životne obezbedilo je 3.225 kanti i 2.940 kontejnera za sakupljanje i reciklažu otpada, koji će biti dodeljeni javno-komunalnim preduzećima u 34 grada i opštine, među kojima je i Prijepolje.
To će doprineti da lokalne samouprave, koje su na javnom pozivu prijavile potrebu za ovom opremom, budu čistije i uređenije, saopšteno je iz Ministarstva zaštite životne sredine.
Vranje je prvi grad u koji je juče stigla potrebna oprema, a novi kontejneri i kante će u narednom periodu biti dostavljeni i Beloj Crkvi, Arilju, Prijepolju, Boljevcu, Novom Pazaru, Gornjem Milanovcu, Žitištu, Novoj Varoši, Bosilegradu, Kragujevcu, Zaječaru, Novom Kneževcu, Priboju, Požarevcu, Staroj Pazovi, Valjevu, Kraljevu, Kniću, Loznici, Negotinu, Sjenici, Topoli, Somboru, Žitorađi, Bujanovcu, Smederevu, Srbobranu, Irigu, Kikindi, Nišu, Brusu i Temerinu.
Kako je navedeno, ministarstvo će nastaviti da pruža podršku lokalnim samoupravama u obezbeđivanju opreme za sakupljanje, reciklažu i što adekvatnije upravljanje otpadom
Izvor: Tanjug.